Radosni smo što vam možemo predstaviti novu knjigu u izdanju Radosne vijesti, pod nazivom Pisari i Pismo. Ova knjiga donosi fascinantan pregled povijesti nastanka, prenošenja i očuvanja Biblije. Autori, Peter J. Gurry i John D. Meade, vode čitatelje kroz stoljeća tijekom kojih su pisari, prevoditelji i sakupljači tekstova oblikovali Sveti pismo kakvo poznajemo danas. Knjiga je prikladna za širok krug čitatelja – od znatiželjnih laika do onih koji žele dublje razumjeti povijest Biblije. Jasnoća izlaganja, brojni primjeri i bogate ilustracije pružaju sveobuhvatan pogled na izvanrednu priču o tome kako je Sveto pismo opstalo i sačuvalo se kroz povijest. Autori tako ističu univerzalnu snagu biblijske riječi, koja nadilazi vrijeme i prostor.
Posebnu vrijednost ovoj knjizi dodaje poglavlje Pogovor hrvatskom izdanju kojeg je napisao dr.sc. Danijel Časni, s kratkom analizom prijevodā Svetoga pisma na hrvatskim povijesnim prostorima.
Na pitanje zašto su napisali ovu knjigu, najbolje odgovaraju sami autori u uvodnom poglavlju knjige. Donosimo vam njihova 4 razloga (str. 19-22):
Odlučili smo napisati ovu knjigu jer vidimo brojne prednosti poznavanja povijesti Biblije.
Protuotrov
Iskrena pitanja poput navedenih prvi su razlog zašto smo napisali ovu knjigu. Želimo ponuditi korekciju nekih uobičajenih zabluda. Malo je ljudi koji imaju luksuz proučavati povijest Biblije toliko duboko kao znanstvenici. Nadamo se da ovom knjigom činimo uslugu onima koji žele znati više. Također, nadamo se da služi kao cjepivo protiv nezdravog skepticizma. Oni koji jako vole Bibliju ponekad ne znaju gotovo ništa o tome kako smo je dobili. Kad naiđu na „problematična područja“, pogotovo iz skeptičnih izvora, posljedice mogu biti vrlo uznemirujuće. To posebno vrijedi za mlade ljude odgajane u crkvi. Nakon što krenu na fakultet, otkrivaju da je svjetovna akademska zajednica dugo tretirala Bibliju kao bilo koju drugu drevnu knjigu, kao ljudski proizvod od početka do kraja. Nakon otkrivanja „ljudske povijesti“ Biblije, kršćani se mogu osjećati izdanima ako nikada nisu čuli da Biblija ima povijest. Knjiga, koja se nekada činila zasebnom kategorijom, sada izgleda previše ljudski. Mogu li joj i dalje vjerovati?
Divna stvar u vezi s biblijskom poviješću je to što je toliko toga konkretno – ipak, imamo posla s knjigom. Činjenice su često takve kakve jesu. Ponekad se javljaju pitanja i naš cilj nije umanjiti ih. U ovoj povijesti postoji mnogo toga oko čega se sve strane mogu složiti. No pitanje je kako tumačiti dokaze. Uzmimo jedan primjer, ne poklapaju se svi svitci s Mrtvog mora sa srednjovjekovnim hebrejskim rukopisima na kojima se temelje naše moderne engleske Biblije. Kako ćemo to protumačiti? Trebamo li ove neusklađene tekstove uzeti kao pravilo ili kao iznimku? U slučaju kanona, pružaju li nam rasprave o određenim knjigama u ranoj crkvi manje povjerenja u krajnji rezultat ili više? Uvjereni smo da pošteno tumačenje dokaza ne dovodi u pitanje autoritet Biblije. U mnogim slučajevima, podržava ga. Razlika često nije toliko u samom dokazu koliko u tome kako ga objašnjavamo. Naš je cilj ponuditi protestantsko objašnjenje koje iskreno postupa s dokazima i pokazuje zašto mislimo da povijest Biblije podupire njezin autoritet. Takvo objašnjenje može usaditi više poštovanja i povjerenja u Bibliju.
Inspiracija
Osim same apologetske vrijednosti, priča o Bibliji je fascinantna. Puna je preokreta, heroja i zlikovaca, napornog rada i inovacija. Sva ta povijest daje mnogo inspiracije. Teško da kršćanin može čitati o Origenovom herkulskom tekstualnom radu, brizi pisara Masoreta oko prepisivanja ili smrti Williama Tyndalea zbog njegova pionirskog engleskog prijevoda, a da ne bude potaknut da više cijeni Bibliju kakvu danas imamo. Jednako vrijedno pažnje – možda i više – vojska je anonimnih pisara, onih neopjevanih heroja koji su prepisivali slovo po slovo, ponekad na hladnoći, ponekad za malu plaću, ali često zato što su cijenili tekst više od vlastitih života. Njihov je zadatak bio nezahvalan i bez njih ne bismo imali Bibliju o kojoj bismo mogli govoriti. Sve to treba nas ispuniti zahvalnošću. Predano nam je nevjerojatno naslijeđe i trebamo paziti da ga ne uzimamo zdravo za gotovo.
Tumačenje
Treća korist od poznavanja povijesti ove vrijedne knjige je ta što poboljšava naše čitanje Biblije. To nije slučaj kod većine knjiga. Ako kupite najnoviji roman, vjerojatno ne morate znati tko ga je objavio, kako je sastavljen ili tko je odabrao naslove poglavlja da biste ga razumjeli. No Biblija ima povijest koja se mjeri tisućljećima. Nije uvijek izgledala kao sada. Kada danas čitamo Bibliju, pomaže nam znanje o razlici između njezinih najranijih oblika i onih u kojima je sada susrećemo. Pomaže nam znanje o tome kako su knjige dobile svoj sadašnji redoslijed. Pomaže nam znanje što biblijske bilješke znače kada kažu: „Neki rukopisi sadrže…“ Ljudi su ponekad iznenađeni kada doznaju da Biblija nije uvijek imala brojeve redaka ili naslove poglavlja; bilješke ili crvena slova; unakrsne reference ili karte; naslove; ili čak interpunkciju. Sve je to dodano radi lakšeg razumijevanja. No to također može biti prepreka u razumijevanju ako je nešto pogrešno shvaćeno. Poznavanje ove povijesti može dovesti do boljeg tumačenja.
Znatiželja
Konačna je motivacija za pisanje ove knjige je potaknuti vašu znatiželju. Koliko god pokušavali istražiti cijelu priču od drevnih pisara do modernih prijevoda, morali bismo biti selektivni. Postoji mnogo više toga što se može otkriti, proučavati i naučiti. Voljeli bismo da vas ova knjiga potakne da kopate dublje, da dalje istražite priču. Kod nekih bi učenje ove priče moglo čak potaknuti cjeloživotno akademsko proučavanje ove teme, kao što se nama dogodilo, a ta tema to svakako zaslužuje. Ne manjka znanstvenog rada koji treba obaviti. Zbog toga smo na kraju svakog poglavlja ukazali na knjige koje će vas odvesti dalje. Dakle, slobodno kopajte.
