Stojimo ovdje - 26. dan
Lady Jane Grey
1537.–1554.

Tinejdžerska mučenica

Napisao/la: Scott Hubbard

Deseti je veljače 1554.: dva dana prije nego što se lady Jane Grey uspela na gubilište. Katolički kapelan John Feckenham zakoračio je u Janeinu ćeliju u londonskoj kuli u nadi da će joj spasiti dušu. Barem je tako mislio.

Kraljica Mary (poznata i kao „krvava Mary”) već je potpisala smrtnu presudu za svoju rođakinju, ali je ipak poslala svojeg iskusnog kapelana da vidi može li on privoljeti Jane da se vrati k Rimu prije nego što je pogube. Jane je imala otprilike sedamnaest godina.

Uslijedila je nabijena debata između katoličkog apologeta Feckenhama i reformirane tinejdžerice Jane. On je inzistirao da opravdanje dolazi od vjere i djela; ona nije uzmicala od svojeg uvjerenja o sola fide. On je tvrdio da su euharistijski kruh i vino stvarno tijelo i krv Krista; ona je držala da elementi simboliziraju Isusovo spasonosno djelo. On je zagovarao autoritet Katoličke crkve uz Sveto pismo; ona je inzistirala da crkva sjedi pod prodornim pogledom Božje riječi.

„Uvjeren sam da se to dvoje [više] neće sresti,” Feckenham je konačno rekao Jane, implicirajući njezino prokletstvo. Međutim, Jane je preusmjerila upozorenje na njega: „Istina je ono što [više] nikad nećemo susresti, osim ako ti Bog ne obrati srce.”

Suvereni Gospodin lady Jane

Gledano iz jednog kuta, Janein je život priča o manipulaciji u kojoj su se moćni ljudi služili ovom tinejdžericom kao društvenim i političkim rekvizitom. Njezini su je roditelji primorali na strogi obrazovni režim u nadi da će se moći udati za nasljednika engleskog prijestolja. Kad je ta prilika propala, Greyevi su se dogovorili s kraljevim glavnim ministrom da udaju Jane za Guildforda Dudleya, čovjeka kojeg je ona prezirala. A onda, kad je kralj preminuo, skupina političkih urotnika dodijelila je Jane krunu koja će je stajati glave.

Istinsko je to stajalište samo po sebi, ali ono pripada Propovjedniku — u pitanju je pogled na lady Jane u kontekstu svega pod suncem. Gledano kroz prizmu Božje providnosti, pojavljuje se jedna drugačija Jane: Jane koja se služila svojim znanjem grčkog i hebrejskog da bi proučavala Sveta pisma na izvornim jezicima. Jane koja je poslana na dvor Henrika VIII. da bi od nje načinili damu, samo da bi upoznala Isusa posredstvom kršćanskog svjedočanstva kraljice Katherine Parr. I na koncu, Jane koja je izvedena na sud, utamničena i obezglavljena s riječima samoga Boga na usnama.

Ovo drugo stajalište nije pokušaj pisanja hagiografije ni štovanja junaka. Zapisi nam govore da je Jane znala biti tvrdoglava poput mazge. Ovo stajalište jednostavno prepoznaje da Bog Josipov i dalje plete otkupljenje posredstvom smutljivih rođaka i usamljenih tamnica. „Vi ste me htjeli iskoristiti za svoje ciljeve,” Jane je možda rekla neodređenom broju ljudi, „ali Bog je kanio dobro” (Postanak 50,20).

Ćelija u tornju

Lady Jane je 10. srpnja 1553. nerado sjela na prijestolje, a drage je volje s njega sišla 19. srpnja 1553., kad je Mary okupila vojsku da svrgne svoju rođakinju kraljicu. Zato Jane često pamte po broju: kao devetodnevnu kraljicu.

Sedmog veljače 1554. Mary je potpisala smrtnu presudu, koja će samo pet dana kasnije odvesti Jane na gubilište. Osim svojeg okršaja s Feckenhamom, Jane je provela svoje posljednje dane pripremajući kratki govor za svoje pogubljenje i za poručivanje nekoliko posljednjih primjedbi. Na unutrašnjosti svojeg Novog zavjeta napisala je svojoj mlađoj sestri Katharine:

Ovo je, draga sestro, knjiga Zakona Gospodnjeg. Ona je njegovo svjedočanstvo i posljednja volja koju je predao nama, jadnicima, a koja će te povesti stazom vječne radosti…  Što se moje smrti tiče, raduj se poput mene, drago sestro, što ću se osloboditi ove iskvarenosti i zaodjenuti se nepropadljivim. Jer uvjerena sam da gubitkom smrtnoga života dobivam život u besmrtnosti.

Na gubilištu

Ujutro 12. veljače Jane se zatekla pred zidinama središnjeg bijelog tornja, gdje su omanja svjetina i krvnik čekali njezin dolazak. Okrenuvši se k promatračima, Jane je izjavila: „Ne želim se spasiti nikako drugačije nego samo Božjom milošću, u krvi njegovog jedinog Sina Isusa Krista.” Zatim je klekla i počela recitirati Psalam 51: „Smiluj mi se, Bože…”Kad su joj svezali oči, Jane je doteturala do panja za pogubljenje i položila glavu u žlijeb. Posljednji zvuk što ga je svjetina čula prije nego što je sjekira udarila u panj bila je molitva izgovorena glasom sedamnaestogodišnje Jane: „Gospodine, u tvoje ruke predajem svoj duh.” Tako je okončan život lady Jane Grey, tinejdžerske mučenice.

O autoru:

Scott Hubbard

Scott Hubbard je glavni urednik organizacije Desiring God, pastor crkve All Peoples Church, te je magistrirao teologiju na učilištu Betlehem College and Seminary. On i njegova žena, Bethany, žive sa svoja tri sina u Minneapolisu.